Istraživanje običaja i vjerovanja te predmeti koji ih prate dio su prvih postava izložbi i fundusa Etnografskog muzeja, od njegova osnutka 1919. godine. Zbirka broji oko sedam tisuća i šesto predmeta vezanih uz godišnje i životne običaje te uz vjerovanja. Brojnošću su posebno zastupljene određene skupine predmeta: božićni ukrasi, predmeti vezanih uz vjerovanja i pobožnost, pokladne maske, obredni kruhovi i peciva te predmeti izrađeni od slame, a 2014. godine resistematizacijom muzejskih zbirki iz ove zbirke kao zasebne izdvojene su Zbirka božićnih jaslica i Zbirka pisanica. Skupina božićnih ukrasa sadrži ukrase za božićno zelenilo i ukrašavanje kuće u blagdansko doba, iz kućne radinosti te ukrase obrtničke i industrijske izrade. Predmeti vezani za poklade uz najbrojnije maske za lice sadrže i drugu opremu te rekvizite. Obredni kruhovi i peciva zbog slabe trajnosti u velikoj su mjeri zamijenjeni obojenim i oslikanim gipsanim odljevima od kojih su najzastupljeniji božićni, uskrsni i svadbeni kruhovi i peciva. Predmeti izrađeni od slame uglavnom su vezani uz žetvene svečanosti, ali i uz božićne ukrase. Skupina predmeta vezanih uz vjerovanja sadrži raznorodne predmete od kojih su najbrojnije svete sličice, molitvenici, krunice, raspela, amajlije, votivi i svijeće, blagoslovljene grančice i slično. Kako Zbirka predmeta vezanih uz običaje i vjerovanja sadrži vrlo raznoliku građu tako su i materijali i tehnike od kojih su izrađeni ovi predmeti raznovrsni (drvo, metal, tekstil, slama, gips, koža, vosak, papir, staklo itd.). Predmeti u najvećem broju potječu iz 20. stoljeća te su s područja Hrvatske. Tek manji broj potječe s područja Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne, Gore, Srbije, Mađarske, Italije i Rumunjske.

Danijela Križanec-Beganović, viša kustosica, viša kustosica